Javne površine gradova u RH sve su češće pokrivene video nadzorom i svi smo više-manje svjesno ili prešutno pomireni s možebitnom nužnošću postojanja takve vrste nadzora javnog prostora kojim se krećemo svakodnevno.
 
Ova tema je konkretno pokrivena člankom 32. Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka (NN 42/18).
 
Ako zavirimo u taj članak, uočit ćemo da je smisao postavljanja video nadzora javnih površina - zaštita života i zdravlja ljudi te imovine.
 
Ovo je vrlo važno za znati.
 
Nažalost, u priloženom članku iz medija se nijednom riječju ne spominje takva svrha postojanja video nadzora javnih površina već se samo spominje da isti služi i za sankcioniranje prekršitelja Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
 
No, dobro, prihvaćamo mogućnost da je autor teksta članka zaboravio to napisati.
 
Ali naš zakonodavac nije zaboravio napisati u spomenutom zakonu slijedeće:
 
(2) Odredbe ovoga članka ne isključuju primjenu članka 35. Opće uredbe o zaštiti podataka na sustavno praćenje javno dostupnog područja u velikoj mjeri.
 
To znači da je Voditelj obrade, jedinica lokalne uprave, dužna PRIJE početka obrade osobnih podataka putem video nadzora javno dostupnog područja PROVESTI postupak Procjene učinka na zaštitu podataka (DPIA, Data Protection Impact Assessment).
 
Ovo vrijedi za sve jedinice lokalne uprave koje svojim video nadzorom pokrivaju javno dostupno područje i prate ga u velikoj mjeri.
 
I AZOP je svojom odlukom iz prosinca 2018. odredio ovakve kategorije obrada osobnih podataka obveznima za provođenje DPIA:
 
https://azop.hr/aktualno/detaljnije/odluka-o-uspostavi-i-javnoj-objavi-popisa-vrsta-postupaka-obrade-koje-podli
 
kojom je izrijekom navedena slijedeća obrada osobnih podataka:
 
6) Obrada osobnih podataka korištenjem sustavnog nadzora javno dostupnih mjesta u velikom opsegu
 
https://varazdinski.net.hr/vijesti/drustvo/3850422/big-brother-u-varazdin-cetrnaest-kamera-gleda-na-javne-povrsine-evo-na-kojim-su-lokacijama-i-tko-ih-koristi/