Ovu temu otvaramo iz jednostavnog razloga jer već neko vrijeme radimo na GDPR projektu uvođenja termografskih sustava, odnosno, sustava za beskontaktno daljinsko mjerenje tjelesne temperature na ulazu u poslovne prostore.
 
Takvi sustavi u okviru svojih temeljnih funkcionalnosti, uz precizne senzore za beskontaktno mjerenje tjelesne temperature osoba u pokretu na većoj udaljenosti, sadrže i videonadzor putem kamera visoke rezolucije s mogućnošću prepoznavanja lica korištenjem biometrijskih podataka kao i što omogućavaju izravno povezivanje s ostalim bazama podataka, sve uz primjenu umjetne inteligencije.
 
Kad smo prvi put vidjeli tehničke specifikacije ovakvih sustava oblio nas je hladan znoj i mi smo izgledali kao da imamo simptome zaraze.
 
Mogućnosti izravnog ulaženja u našu najdublju privatnost su neslućene i jedino nas GDPR može zadržati u dozvoljenim okvirima.
 
Kako se GDPR mora implementirati prilikom uvođenja ovakvih sustava detaljno ćemo pojasniti u jednom od postova na GDPR Croatia narednih dana.
 
Time želimo barem malo pomoći u osiguranju da će se poštivati pravila igre GDPR-a koja su u punoj primjeni dvije godine.
 
Naime, poštivanje odredbi GDPR-a i Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka uz jasno poštivanje ovogodišnjeg Zakona o privatnoj zaštiti mora biti beskompromisno.
 
Moramo biti svjesni da će cijene ovakve tehnologije u narednom razdoblju značajno opadati, ne samo zbog sve jače konkurencije među proizvođačima i distributerima, već i zbog toga što će ova tehnologija nalaziti primjenu i izvan epidemioloških okvira pa će samim time i količine instalirane tehnologije biti osjetno šire.
 
Prisutnost ovakvih tehnologija je možda za neke pitanje budućnosti ili SF filmova, međutim, mi povrđujemo da takva tehnologija već postoji u našoj okolini i bit će je sve više.
 
Svijest o njenom tektonskom utjecaju na našu privatnost još nije ni približno tako razvijena, posebice s aspekta:
 
- TKO će voditi ovakve obrade podataka,
 
- u KOJU svrhu i
 
- s KOJIM bazama (osobnih) podataka će ih povezivati.
 
Tu je ključ.
 
Odgovori na pitanja koja smo u prethodnom stavku naglasili moraju biti transparentno poznati javnosti. Samo na taj način možemo držati tehnologije u službi čovječanstva.
 
Nažalost, u ovom trenutku svijest o prijetnjama koje donosi umjetna inteligencija s prepoznavanjem lica nije na prihvatljivoj razini, samo su 3 zemlje u svijetu istu zabranile, od toga dvije su unutar EU. Do daljnjega...
 
Više o detaljima analize stanja prihvaćenosti ovakvih sustava na linku:
 
https://www.visualcapitalist.com/facial-recognition-world-map/