Ako je ANON sustav od strane države u okviru NPOO 2021.-2026.” razvijen da omogućava automatsku i poluautomatsku obradu sudskih odluka RH, što uključuje anonimizaciju, ekstrakciju metapodataka i tematsku klasifikaciju sudskih odluka, onda takav mora biti.
Poveznica https://www.vsrh.hr/trazilica-odluka-sudova-rh.aspx pojašnjava temeljne sastojke ANON sustava:
Sustav ANON koristi napredne tehnologije “obrade prirodnog jezika” (engl. natural language processing) i “strojnog učenja” (engl. machine learning) – često u medijima općenitijeg naziva “umjetna inteligencija” (engl. artificial intelligence). Sustav se sastoji od web aplikacije, baze podataka, servisa za obradu, servisa za kontrolirano dijeljenje podataka (e-Justice i RPCSJUE) i javne tražilice.
A na nama je da pojasnimo temeljne sastojke GDPR-a i smjernica EDPB-a kad se oslanjamo na anonimizaciju:
֍ prema uvodnoj izjavi 26. GDPR-a anonimiziranim osobnim podacima se smatraju informacije koje se ne odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi ili na osobne podatke koji su učinjeni anonimnima na način da se identitet ispitanika ne može ili više ne može utvrditi. I ako je to tako, GDPR se ne primjenjuje na anonimizirane podatke.
֍ pogledajmo što piše uvodna izjava 61. AI Akta:
„Određene UI sustave namijenjene sudovanju i demokratskim procesima trebalo bi klasificirati kao visokorizične s obzirom na njihov potencijalno velik utjecaj na demokraciju, vladavinu prava, osobne slobode te pravo na djelotvoran pravno sredstvo i na pošteno suđenje. Točnije, radi odgovora na rizike od mogućih pristranosti, pogrešaka i netransparentnosti, primjereno je klasificirati kao visokorizične one UI sustave koji su namijenjeni korištenju od strane pravosudnog tijela ili u njegovo ime za pomoć pravosudnim tijelima u istraživanju i tumačenju činjenica i prava te primjeni prava na konkretan skup činjenica. UI sustavi namijenjeni korištenju od strane tijela za alternativno rješavanje sporova u te svrhe također bi se trebali smatrati visokorizičnima ako ishodi postupka alternativnog rješavanja sporova proizvode pravne učinke za stranke. Alati umjetne inteligencije mogu biti potpora ovlasti sudaca za donošenje odluka ili neovisnosti sudstva, ali ih ne bi smjeli zamijeniti: konačno donošenje odluka mora i dalje biti aktivnost koju obavljaju ljudi. Klasifikacija UI sustava kao visokorizičnih ne bi se trebala odnositi na UI sustave namijenjene isključivo pomoćnim administrativnim aktivnostima koje ne utječu na stvarno sudovanje u pojedinačnim slučajevima, kao što su anonimizacija ili pseudonimizacija sudskih odluka, dokumenata ili podataka, komunikacija među osobljem ili administrativne zadaće.“
֍ EDPB Smjernice o anonimizaciji https://www.edpb.europa.eu/documents/guideline/guidelines-022026-on-anonymisation_en kažu:
„Data is anonymous for a particular entity if it does not relate to an identified or identifiable natural person. This can depend on that entity’s particular circumstances and capabilities, and so information may be anonymous for some entities but not others.“
„An individual is considered ‘identified or identifiable’ if they can be distinguished from others in a specific context in a way that makes it possible to treat them different and using means reasonably likely to be used.“
„Information can relate to an individual because of its content, purpose, or effect. This connection may not be immediately obvious and might require further analysis.“
Nitko ne želi da nam danas u medijima izlaze ovakvi članci:
#gdprcroatia
