Imamo friški slučaj iz AZOP-a u kojem je tvrtka kažmnjena s 12.000 EUR kazne jer je imenovala određenu osobu službenikom za zaštitu podataka, a ta osoba je bila u sukobu interesa prema članku 38. stavku 6. GDPR-a.
Naime, uvidom u sudski registar lako su utvrdili kako je imenovana službenica za zaštitu podataka ujedno i prokuristica društva.
Sukladno članku 38. stavku 6. GDPR-a voditelj obrade ili izvršitelj obrade moraju osigurati da službenik za zaštitu podataka može obavljati i druge zadaće i dužnosti u organizaciji, ali da one ne smiju dovesti do sukoba interesa.
GDPR ne ulazi u definiranje termina sukoba interesa, stoga prenosimo i zanimljiv opis sukoba interesa iz ovog njemačkog slučaja, referirajući se na presudu Europskog suda Case C-453/21 https://curia.europa.eu/juris/liste.jsf?language=en&td=ALL&num=C-453/21:
„Pouzdanost službenika za zaštitu podataka mogla bi se dovesti u pitanje ako postoji rizik od sukoba interesa. Takav sukob interesa može nastati ako službenik za zaštitu podataka ima položaj u organizaciji koji bi mu omogućio da određuje svrhe i sredstva obrade osobnih podataka. Ako je pojedinac također djelovao kao službenik za zaštitu podataka, postoji konkretan rizik od sukoba interesa koji dovodi u opasnost neovisnost funkcije službenika za zaštitu podataka.“
U praksi bi to značilo, ako je imenovani službenik za zaštitu podataka na takvom položaju da ima utjecaja na određivanje načina i svrhe obrade osobnih podataka u organizaciji, pa ako pogriješi i kod njega se dogode propusti u zaštiti osobnih podataka, jasno je da će u ulozi službenika za zaštitu podataka AZOP-u prešutjeti vlastitu odgovornost u svojim drugim poslovnim odgovornostima.
Stoga je AZOP zaključio:
Uloga prokurista u društvu jedna je od naj važnih uloga unutar društva.
Tu činjenicu priznaje i sam zakonodavac koji je prokurom dao najšire ovlasti zastupanja. U tom smislu kada prokurist obavljala i zadaće službenika za zaštitu podataka isti neminovno može utjecati na utvrđivanje svrhe i sredstava obrade osobnih podataka unutar voditelja obrade te se u tom smislu nalazi u sukobu interesa.
Zastupanje društva u najširem mogućem obliku za službenika za zaštitu podataka znači sukob interesa u obavljanju svojih zadaća budući da je vođenje brige o rizicima i informiranje o mogućim povredama Opće uredbe o zaštiti podataka nespojivo s donošenjem poslovnih odluka koje mogu biti profitabilne za voditelja obrade, a negativno utjecati na pravo na zaštitu osobnih podataka kao jednog od temeljnih ustavnih prava Republike Hrvatske.
Disbalans koji proizlazi iz nespojivosti dviju uloga nalazi se upravo u činjenici što službenik za zaštitu podataka u bitnome „izvještava i upozorava“ samoga sebe, budući da prokurist društva ima ovlast zastupanja društva zajedno s direktorom društva.
Više o slučaju:
https://azop.hr/wp-content/uploads/2025/04/rjesenje-sluzbenik-za-zastitu-podataka.pdf
Image from FreePik
#gdprcroatia
