Članak 26. Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka (NN42/18) nam utvrđuje slijedeću obvezu o kojoj moramo voditi brigu kad postavljamo videonadzor:
„Obrada osobnih podataka putem videonadzora može se provoditi samo u svrhu koja je nužna i opravdana za zaštitu osoba i imovine, ako ne prevladavaju interesi ispitanika koji su u suprotnosti s obradom podataka putem videonadzora.“
Posebno ćemo naglasiti da videonadzor mora biti:
- NUŽAN
- OPRAVDAN
- ZA ZAŠTITU IMOVINE I LJUDI
Nije zanemariv broj slučajeva kod nas u kojima vlasnik, direktor ili uprava imaju pristup trenutnim i povijesnim snimkama svojih poslovnih prostora putem računala ili vrlo često mobitela i prate radno okruženje i radnu disciplinu zaposlenika.
A pri tom se prati sve, prvenstveno proizvodne linije, skladišni prostori i uredi.
Neki su nam i priznali da prate rad svojih zaposlenika kako bi procijenili njihovu učinkovitost i ima li „zabušavanja“. Bez izravne poveznice sa zaštitom imovine i sigurnosti ljudi.
Shvatili bismo da se nadzire skladište ili dio proizvodne linije u kojoj su se događale krađe, da se nadzore recepcija ili blagajna ili pak ulazi ili vrata u server sobu, jer se takve svrhe uklapaju u zaštitu imovine i ljudi i mogu se smatrati legitimnima i nužnima, ako nadzor nije moguće osigurati drugačijim sredstvima.
No, zamislimo slučaj da poslodavac od kuće prati rad svojih zaposlenika u stvarnom vremenu i telefonom naziva u tvrtku da bi komentirao ponašanje i radne navike pojedinih zaposlenika, a pri tom zaposlenik pojma nema da ga na taj način poslodavac nadzire.
Takav slučaj dogodio se na Islandu, gdje se poslodavac prilikom nadzora nadzornog tijela za zaštitu osobnih podataka opravdavao da je takav videonadzor postavljen radi praćenje rezultata rada, odnosno, kontrole kvalitete rada.
Nadzorno tijelo je zauzelo jasan stav da se kontrola kvalitete i radni učinak itekako može i treba pratiti manje invazivnim mjerama, kroz ispunjenje normi i druge ključne pokazatelje učinkovitosti, poznate kao KPI, i da takav videonadzor nema veze sa zaštitom imovine i sigurnosti ljudi, i izreklo je kaznu od nešto više od 10.000 EUR.
Slučaj s Islanda je ovdje:
https://gdprhub.eu/index.php?title=Pers%C3%B3nuvernd_(Island)_-_2021051091&mtc=today
Image from FreePik
#gdprcroatia
