Nebrojeno puta smo u radu s brojnim pravnim subjektima, od privatnih i javnih, državnih ili lokalnih, tvrtki, ustanova i ostalih tijela javne vlasti, našli na primjere kad su za razne svrhe prikupljane privole zaposlenika, poslovnih suradnika, klijenata, korisnika, roditelja učenika, studenata, sumještana.

Posebno često nailazimo na privole kandidata za radno mjesto u okviru javnog natječaja, kad kandidat dostavom svoje dokumentacije daje suglasnost na obradu osobnih podataka.

Ili pojedinac dostavom svoje prijave daje privolu za sudjelovanju u natječaju za potpore.

Ili pak zaposlenik daje privolu da se njegovi osobni podaci koriste za obračun plaća, vođenje radnog vremena, za prijavu na HZMO/HZZO i sl.

 

Zajedničko svim ovim navedenim slučajevima je da su, nažalost, skroz pogrešni i da privolama ovdje mjesta nema. Nezakonite su.

Također smo saznali da su najčešća dva uzroka primjene takvih nepotrebnih i nezakonitih privola:

  1. Needucirano osoblje u pravnim subjektima o primjeni GDPR-a
  2. „Neki odvjetnici su nam to sve napravili 2018.“

 

Da takva „privolodemija“ nije samo kod nas prisutna od 2018., govori nam javna objava slovenskog nadzornog tijela za zaštitu osobnih podataka (Informacijski Pooblaščenec), iz kojeg izdvajamo:

  • Ako se u ugovoru navodi da temeljem vaše suglasnosti omogućujete voditelju obrade da „prikuplja, obrađuje i provjerava podatke iz ovog ugovora i sastavnih dijelova ovog ugovora u svrhu provedbe ovog ugovora te može, za u svrhu neometane provedbe pretplatničkog ugovora, u svakom trenutku i od bilo kojeg tijela, ustanove, poslodavca, banke ili drugog voditelja obrade osobnih podataka pribaviti tražene podatke“., to je pogrešno

 

  • Izvršenje ugovora kao temelja za obradu osobnih podataka u praksi se često brka s privolom. Mora se uzeti u obzir svrha ili cilj usluge. Kako bi se koristila ugovorna obveza kao pravna osnova, obrada mora biti objektivno nužna za svrhu koja je sastavni dio isporuke ugovorne usluge, tj. kako bi se postigao glavni cilj i temeljna svrha ugovora. Voditelj obrade mora biti u mogućnosti dokazati da se glavni predmet konkretnog ugovora s pojedincem na kojeg se osobni podaci odnose zapravo ne može ispuniti bez posebne obrade osobnih podataka.

 

  • Voditelj obrade smije temeljem ugovorne obveze obrađivati ​​samo one osobne podatke koji bi mu nužni za sklapanje i provedbu ugovora temeljem, za što mu nije potrebna suglasnost (pristanak).

 

  • Stoga upozorava da takva odredba o suglasnosti u ugovor ne može predstavljati valjanu suglasnost. Naime, suglasnost ne smije biti dobivena na način suglasnosti s ugovorom ili suglasnosti s općim uvjetima poslovanja.

 

  • Uvjetna privola uz izvršenje ugovora nije dopuštena kada obrada osobnih podataka nije prijeko potrebna za izvršenje ugovornih

 

  • Da bi privola bila valjana, mora ispunjavati i četiri uvjeta, a to je da je dobrovoljna, konkretna, informirana i nedvosmislena. To između ostalog znači da pojedinac ne smije osjećati prisilu ili negativne posljedice ako ne da svoju privolu, da ima pravo povući svoju privolu u bilo kojem trenutku te da razumije sadržaj privole.

 

Više na linku:

https://www.ip-rs.si/mnenja-zvop-2/privolitev-za-zbiranje-podatkov-v-pogodbi-1695884776

 

Image by stockking on Freepik

#gdprcroatia