Da je registarska oznaka vozila osobni podataka, pisali smo o tome više puta:
https://www.biconsult.hr/gdprcroatia/2120-objava-fotografije-osobnog-vozila-na-medijskom-portalu-i-drustvenoj-mrezi
Biciklist u Njemačkoj je fotografirao parkirana vozila i uz pisani opis slao fotke policiji.
Na fotkama su bile vidljive registarske oznake vozila.
Ipak, netko ga je tužio agenciji za zaštitu osobnih podataka zbog toga, vjerojatno jedan od "majstora parkiranja".
Nadzorno tijelo je utvrdilo da biciklist nije smio to raditi, jer nije imao temelja u GDPR-u, odnosno, da se ne može pozvati na legitimni interes kao valjani pravni temelj, a pristanak vozača nije mogao prikupiti.
Biciklist se požalio na takvo stajalište njemačkom sudu.
Prema sudu, GDPR se primjenjuje u ovom slučaju budući da fotografiranje vozila i njihovo prosljeđivanje policiji predstavlja obradu osobnih podataka.
Registarska pločica je podatak koji omogućuje identifikaciju fizičke osobe, unatoč činjenici da je za identifikaciju nositelja podataka potrebno dostaviti dodatne informacije
Sud navodi da se voditelj obrade mogao osloniti na legitimni interes, odnosno, na članak 6. stavak 1. točku (f) GDPR-a za obradu osobnih podataka jer je voditelj obrade imao legitiman interes da može prijaviti prekršaj, što uključuje podnošenje fotografija policiji.
Referentna točka za ovu tvrdnju je uvodna izjava 50, koja kaže da:
„Ukazivanje na moguće kaznene radnje ili prijetnje javnoj sigurnosti od strane voditelja obrade i prijenos relevantnih osobnih podataka u pojedinačnim slučajevima ili u više slučajeva koji se odnose na isto kazneno djelo ili prijetnje javnoj sigurnosti na nadležno tijelo trebalo bi se smatrati u legitimnom interesu voditelja obrade."
Iako se prvi dio uvodne izjave 50. odnosi na promjenu svrhe aktivnosti obrade, sud je smatrao da prijava kaznenih djela općenito predstavlja legitimni interes na koji se voditelji obrade mogu osloniti.
Sud je nadalje primijetio da se u okviru opsega GDPR-a (posljedično, također unutar opsega članka 6. stavka 1. točke (f) GDPR-a i uvodne izjave 50. GDPR-a), pojam "kaznenih djela" mora tumačiti autonomno prema pravu EU-a.
U skladu sa zajedničkom pravnom tradicijom država članica, pojam "kazneno djelo" nije definiran kvantitativno (u smislu težine izrečene sankcije), već kvalitativno (u smislu oblika izrečenih pravnih posljedica).
Budući da je počinjenje upravnog prekršaja kažnjivo novčanom kaznom, a kazneni progon upravnog prekršaja ima "represivni karakter" prema njemačkom zakonu, sud je smatrao da se njemački upravni prekršaj mora smatrati kaznenim djelom u okviru GDPR-a.
Više o slučaju iz Njemačke:
https://gdprhub.eu/index.php?title=VG_Ansbach_-_AN_14_K_22.00468&mtc=today
Photo from FreePik
#gdprcroatia
