Takav zahtjev je zasigurno velik broj nas dobio od svoje voljene banke ili banke u kojoj možda imamo otvoren neki račun na koji smo skroz zaboravili.
 
Takav zahtjev je dobila i osoba kojoj se nije svidio zahtjev banke da dostavi podatke o izvorima svoje imovine i dokazima o istome te se osoba požalila AZOP-u ukazujući na obrazac banke naziva Izjava klijenta o izvorima imovine i izvorima novčanih sredstava.
 
AZOP je detaljno analizirao slučaj i pokazao da je zahtjev banke opravdan, zakonit i u skladu s GDPR-om.
 
Izdvajamo:
 
"U konkretnom slučaju u primjeni je Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma („Narodne novine“, broj: 108/17, 39/19) koji propisuje mjere, radnje i postupke koje obveznici i nadležna državna tijela poduzimaju radi sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma te druge preventivne mjere u svrhu sprječavanja korištenja financijskoga sustava za pranje novca i financiranje terorizma.
 
Člankom 9. navedenog Zakona propisani su obveznici primjene navedenog Zakona, među koje spada i djelatnosti koje provodi banka.
 
Člankom 15. Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma propisano je kako dubinska analiza stranke obuhvaća između ostaloga i mjere utvrđivanja identiteta stranke i provjeru njezina identiteta na osnovi dokumenata, podataka ili informacija dobivenih iz vjerodostojnoga, pouzdanoga i neovisnoga izvora.
 
Također obuhvaća i prikupljanje podataka o namjeni i predviđenoj prirodi poslovnoga odnosa te drugih podataka u skladu s ovim Zakonom i na temelju njega donesenim podzakonskim aktima te stalno praćenje poslovnoga odnosa, uključujući i kontrolu transakcija koje stranka obavlja tijekom poslovnoga odnosa kako bi se osiguralo da su transakcije koje se obavljaju u skladu sa saznanjima obveznika o stranci, poslovnome profilu, profilu rizika, uključujući prema potrebi i podatke o izvoru sredstava, pri čemu dokumentacija i podaci kojima obveznik raspolaže moraju biti ažurni.
 
Banka kao obveznik pribavlja i ostale podatke u opsegu u kojem su mu potrebni za procjenu rizika od pranja novca i financiranja terorizma sukladno odredbama ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata.
 
Propisano je i da je banka kao obveznik primjene navedenog Zakona dužna redovito provjeravati i ažurirati prikupljene dokumente i podatke o stranci, stvarnome vlasniku stranke i profilu rizičnosti stranke te provjeravati podatke je li stranka ili stvarni vlasnik stranke postao ili prestao biti politički izložena osoba.
 
Banka je od osobe zatražila osobne podatke putem s Izjave klijenta o izvorima imovine i izvorima novčanih sredstava, a u svrhu praćenja poslovnog odnosa klijenta banke pod uvjetima i na način kako je to propisano Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, kao posebnog zakona.
 
Iz dostavljenog obrasca Izjave razvidno je kako isti uključuje prikupljanje i provjeru podataka o izvoru imovine te izvoru sredstva koja jesu ili će biti predmet poslovnog odnosa.
 
Slijedom navedenog, uzimajući u obzir odredbe Opće uredbe o zaštiti podataka i odredbe Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, kao posebnog zakona, u ovom upravnom postupku, utvrđeno je kako je u konkretnom slučaju obrada osobnih podataka predmetne banke, kao voditelja obrade nužna u svrhu izvršavanja pravnih obveza, tj. zakonskih obveza voditelja obrade koje propisuje Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma.
 
Vezano za ažuriranje podataka na koje se predmetna banka poziva u komunikaciji sa podnositeljem zahtjeva, uvažavajući pritom načela u obradi osobnih podataka iz članka 5. Opće uredbe o zaštiti podataka, s tim u vezi navodimo kako je predmetna banka kao voditelj obrade dužna prije svega voditi točne i prema potrebi ažurne podatke, odnosno poduzimati sve odgovarajuće mjere radi osiguravanja da se osobni podaci koji nisu točni, uzimajući u obzir svrhe u koje se obrađuju, bez odlaganja izbrišu ili isprave (načelo točnosti).
 
AZOP je u ovom upravnom postupku utvrdio kako u konkretnom slučaju za obradu osobnih podataka podnositelja zahtjeva postoji pravna osnova u smislu članka 6. Opće uredbe o zaštiti podataka i zakonita/opravdana svrha u smislu članka 5. Opće uredbe o zaštiti podataka.
 
Rješenje AZOP-a je ovdje:
 
https://azop.hr/wp-content/uploads/2022/09/Rjesenje-azuriranje-podataka.pdf
 
Photo from Pexels
 
#gdprcroatia