Baš nikakve. Ali nekako imamo dojam da bi kod nas postojala uska poveznica.
Formula 1 jedan je od sportova koji se najviše temelje na podacima i analitici. Većina tih podataka dolazi od stotina senzora ugrađenih u svaki automobil.
Moderni bolidi Formule 1 umreženi su i povezani inteligentni strojevi koji mogu uključivati stotine senzora i više o kilometar žica. Ovi senzori daju milijarde podatkovnih točaka za analizu koje pomažu timovima da nadmaše konkurenciju.
Ne ulazeći preduboko u način izrade automobila, postoje različiti sustavi - motor, ispušni sustav, mjenjač, diferencijal i aerodinamika - koji međusobno komuniciraju.
Tu je i modul za kontrolu snage, glavna upravljačka jedinica za snimanje podataka i upravljač, koji također djeluje kao sučelje za udaljene podatke za vozače.
Senzori su pričvršćeni na različitim mjestima u automobilu. Senzori dolaze u tri različite kategorije:
- Instrumentacijski senzori, kao što su senzori tlaka i protoka goriva.
- Senzori za praćenje, koji kanalima šalju podatke o ispravnosti sustava automobila.
- Kontrolni senzori, koji pretvaraju informacije vozača u izlazne podatke automobila (npr. ubrzanje ili paljenje).
Senzori i druge komponente u automobilu međusobno emitiraju podatke putem mrežnih komponenti ugrađenih u bolid, koji se zapisuju na mali server u bolidu. Ti se podaci zatim kriptiraju i šalju timovima putem posebne radiofrekvencije s antene postavljene na automobil. Sve se to događa u djeliću sekunde.
Senzori generiraju telemetriju i podatke iz samog automobila, ali također prate ponašanje vozača.
Takvo ponašanje vozača možemo slobodno smatrati i njegovim osobnim podacima, s obzirom da prema definiciji iz članka 4. GDPR-a to zapravo i jesu podaci koji se odnose na pojedinca koji je identificiran ili se može identificirati.
Ovi podaci izvrstan su alat za timove da vozačima daju mjerljive povratne informacije o tome kako poboljšati svoje upravljanje. Mjerne vrijednosti vozača uključuju na primjer koji postotak kruga vozač provede s punim gasom, kako koristi kočnice i kako se smjenjuju.
I sad dolazimo do pitanja kojim pravnim temeljem se takvi osobni podaci prikupljaju od samog vozača?
Pogledajmo koji su nam pravni temelji iz članka 6. GDPR-a uopće dozvoljeni:
1. Pravna obveza (to nije slučaj ovdje)
2. Ugovorna obveza (tako je, cijela se priča regulira ugovornim odnosom F1 tima i vozača)
3. Legitimni interes F1 tima (možda, možda)
4. Javni interes ili službena ovlast (nikako)
5. Ključni interes vozača (eventualno u slučaju pitanja života i smrti)
i na kraju:
6. Privola vozača
Činjenica je da danas i više od 4 godine od početka primjene GDPR-a velik broj pravnih subjekata u Hrvatskoj u privatnom i javnom sektoru i dalje za svoje obrade osobnih podataka koristi isključivo privole, od podataka zaposlenika za ispunjenje zakonskih obveza pa do kupnje karata za koncerte ili za sudjelovanje u natječajima, nebrojen je broj slučajeva na koje nailazimo.
To je potpuno krivo.
Pri tom se ti pravni subjekti ne sjete zapitati se što će se dogoditi ako pojedinac svojom slobodnom voljom sutradan povuče već danu privolu, čije povlaćenje ne smije imati za njega nikakve negativne posljedice a njegovi osobni podaci ne smiju se više koristiti.
Zar zaposleniku ne bismo isplatili plaću ako povuče privolu? Bio bi izbačen iz natječaja na kojem je predao svoj zahtjev? Kupljene i dostavljene karte bi mu bile poništene?
Da se malo pošalimo, da imamo neki F1 team kod nas, bojimo se da bi zbog pogrešne primjene GDPR-a i podatke vozača bolida prikupljali temeljem njegove slobodne privole želi li ili ne dozvoliti da senzori vozila prate njegov način vožnje, njegovo korištenje papućica gasa i kočnice, mijenja li brzine na optimalan način, reagira li na postavke ovjesa ili downforcea?
Takav F1 team ne bi imao šanse, zar ne?
Photo by GDPR Croatia, Hungaroring 2006
#gdprcroatia
