Postoji nemali broj pravnih i fizičkih osoba koje muku muče s neželjenim "posjetiteljima" njihovog prostora, dvorišta ili okoline zgrade, posebice tijekom vikenda ili u noćnim satima.
I samo smo se susretali s takvim slučajevima kad smo bili zamoljeni da im provjerimo usklađenost novopostavljenog video nadzora s GDPR obvezama, s obzirom na spomenutu svrhu.
Po nama je ključ rješenja bilo postavljanje većeg broja jasno i lako uočljivih i dovoljno velikih oznaka o video nadzoru prije ulaska u perimetar kamera, s naglaskom na vidljivost oznaka i u noćnim satima s obzirom na osvijetljene površine.
Na taj način se u dobrom dijelu može odvratiti neželjene posjetitelje od ulaska u prostor.
No, u te svrhe neki postavljaju i tzv. "fake" kamere, odnosno, kamere koje nisu spojene na sustave video nadzora. Ako kamera ne radi ili ne snima niti ne pohranjuje snimke video nadzora, tada takva obrada osobnih podataka osoba obuhvaćenih perimetrom kamere ne spada u režim GDPR-a.
Da "fake" kamere ne spadaju u režim GDPR-a potvrdio je i EDPB (European Data Protection Board) svojim Smjernicama iz 2020.
https://edpb.europa.eu/our-work-tools/our-documents/guidelines/guidelines-32019-processing-personal-data-through-video_en
S time bi se složilo i španjolsko nadzorno tijelo u slučaju prijave nezadovoljnog pojedinca koji je uočio da je video kamera usmjerena na javnu površinu.
Tijekom postupka utvrđeno je da je razlog postavljanja kamere odvraćanje potencijalnih provalnika ili nepozvanih gostiju.
Ipak, nadzorno je tijelo dalo i do znanja da se i "fake" kamere ne bi smjelo usmjeravati na javnu površinu s obzirom da izazivaju određenu nelagodu svim prolaznicima.
Više o španjolskom slučaju:
https://gdprhub.eu/index.php?title=AEPD_(Spain)_-_E/00038/2021&mtc=today
Photo by Dom J from Pexels
