Znamo da svi čitatelji GDPR Croatia to dobro znaju, ali moramo nakratko o ovoj temi pisati jer smo upravo naišli na slučaj kada nam u jednom iznimno zahtjevnom projektu zaposlenik u organizaciji prigovori da ne može pronaći članke o kojima govorimo u Zakonu o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka, dok su isti bili lijepo napisani u starom Zakonu o zaštiti osobnih podataka.
 
Zakon o zaštiti osobnih podataka (NN 103/03, 118/06, 41/08, 130/11, 106/12) donesen je u Hrvatskoj 2003. godine i njime je u hrvatski zakonski okvir transponirana EU Direktiva 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 1995 . o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom protoku takvih podataka:
 
https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX%3A31995L0046
 
Taj Zakon je vrijedio do 25.05.2018. kada je stavljen izvan snage.
 
Čime?
 
GDPR-om ili Općom uredbom o zaštiti podataka, koja nosi puni naziv:
 
UREDBA (EU) 2016/679 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka).
 
Kao što vidimo, GDPR-om se stavlja van snage Direktivu 95/46/EZ i je cijelosti je zamjenjuje GDPR na način da se na jedinstven, usklađen i potpuno ujednačen način IZRAVNO primjenjuje u svakoj zemlji članici EU/EEA, s istim datumom početka pune primjene - 25.05.2018.
 
Praktički je početkom primjene GDPR-a, GDPR postao naš novi zakon o zaštiti osobnih podataka.
 
Zakon o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka (NN42/18) donesen početkom svibnja 2018. na Hrvatskom saboru, primjenjuje se od 25.05.2018., identično kao i GDPR, i njime su obuhvaćeni samo specifični segmenti širokog područja zaštite osobnih podataka za koje GDPR nalaže da ih svaka zemlja članica mora ili može regulirati zasebnim nacionalnim zakonom, kao što su odredbe vezane za nadzorno tijelo, administrativne kazne i povezane postupke, posebne obrade osobnih podataka ili ograničenja u primjeni prava ispitanika, ali uvijek odredbe tog zakona moraju biti u skladu s GDPR-om kao temeljnim propisom:
 
https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_05_42_805.html
 
Iako je u članku 56. Zakona o provjedbi Opće uredbe o zaštiti podataka navedeno da stupanjem na snagu tog zakona prestaje važiti stari Zakon o zaštiti osobnih podataka, od ključnog je značaja prepoznati da je stari zakon zamijenjen GDPR-om.
 
I ne bismo vjerovali koliko su u dobrom dijelu teksta stari Zakon o zaštiti osobnih podataka i GDPR zapravo slični.
 
Međutim, GDPR je unio do sada nezapamćen nemir kod svih obveznika - jel to možda zbog zapriječenih enormnih kazni?