PRAVO NA PRISTUP INFORMACIJAMA je jedan od temeljnih mehanizama osiguranja transparentnosti tijela javne vlasti temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama, kada tijela javne vlasti na zahtjev moraju dati odgovore ili dokumentaciju kojom se dokazuje transparentnost njihovog djelovanja.
To su vrlo često upiti o iznosima plaća zaposlenika ili uprave, njihovim putovanjima i troškovima puta i reprezentacije, kriterijima i popisu djece koja su ispunila uvjete upisa u javni dječji vrtić, podaci i dokazi o vrednovanju odabranog kandidata za radno mjesto u sklopu javnog natječaja, konkretni upiti u vezi trošenja proračunskih sredstava itd.
S druge strane, PRAVO NA PRISTUP VLASTITIM OSOBNIM PODACIMA je besplatno pravo svakog od nas iz članka 15. GDPR-a da od voditelja obrade zatražimo uz kopiju svih naših osobnih podataka koje obrađuje i sve informacije o obradama naših podataka, svrhama, koje podatke ima o nama, zašto, kome ih prosljeđuje i tko ima pristup, na koji rok ih zadržava i koja su nam ostala prava iz članaka 12-22. GDPR-a.
Svima nam je to jasno, razumijemo razliku, zar ne?
Jednoj norveškoj jedinici lokalne uprave nije bilo jasno.
Zaprimili su zahtjev svog sumještana za pristupom njegovim osobnim podacima.
Osoblje jedinice lokalne uprave je rutinski ovaj zahtjev ubacilo u proceduru prava na pristup informacijama i u skladu s načelima transparentnosti javno na svojim web stranicama objavilo dokument sa svim osobnim podacima tog sumještana.
Unutar javno objavljenih osobnih podataka bilo je i osjetljivih podataka.
Kasnije su shvatili da se radi o zahtjevu iz članka 15. GDPR-a i da se osobni podaci moraju otkriti isključivo identificiranom podnositelju zahtjeva.
U očekivanju su izricanja kazne od strane norveškog nadzornog tijela:
https://edpb.europa.eu/news/national-news/2021/norwegian-dpa-issues-fine-municipality-indre-ostfold_en
