Svatko od nas ima pravo pristupa prikupljenim osobnim podacima koji se odnose na nas te imamo pravo ostvarivati to pravo lako i u razumnim intervalima kako bismo bili svjesni obrade i provjerili njezinu zakonitost.
To uključuje naše pravo na pristup podacima o zdravstvenom stanju, na primjer podacima u medicinskoj dokumentaciji koja sadržava informacije poput dijagnoza, rezultata pretraga, liječničkih mišljenja, liječenja ili zahvata.
Imamo pravo znati i dobiti obavijest o svrhama obrade naših osobnih podataka, ako je moguće i za koje razdoblje se osobni podaci obrađuju, o primateljima osobnih podataka, o logici automatske obrade osobnih podataka i o posljedicama takve obrade, barem kad se temelji na izradi profila.
Imamo pravo dobiti i kopiju naših osobnih podataka od voditelja obrade koji ih obrađuje.
Međutim, ima jedna okolnost koju moramo uvažiti.
Ako voditelj obrade obrađuje velike količine informacija koje se odnose na nas, voditelj obrade trebao bi imati mogućnost prije dostave informacije zahtijevati od nas da navedemo informacije ili aktivnosti obrade na koje se naš zahtjev odnosi. Tako je navedeno u uvodnoj izjavi 63. GDPR-a.
Takav scenario bio bi moguć u slučaju da zatražimo pristup svojim osobnim podacima od npr. našeg telekoma ili npr. ministarstvu finacija ili poreznoj upravi.
Naš savjet je da uvijek prilikom podnošenja zahtjeva za pristupom svojim osobnim podacima prema članku 15. GDPR-a uvijek posebno naglasimo koje osobne podatke posebno želimo vidjeti, na što se odnose, za koje razdoblje i sl., kako bismo izbjegli da nas veliki igraći zavlače svojim trikovima.
Potonje se dogodilo u Nizozemskoj, gdje je pojedinac zatražio općenit pristup svojim osobnim podacima od njihovog ministarstva financija, koje zaista obrađuje velike količine informacija i koje je, zbog izostanka specificiranja kojim podacima pojedinac konkretno želi pristupiti, pojedincu dalo "samo" uobičajene osobne podatke kao npr. ime, prezime, adresu, OIB i uobičajene dokumente.
Naravno, pojedinac se požalio sudu jednostavno iz razloga što on nije u mogućnosti znati kako i što sve od osobnih podataka ministarstvo finacija obrađuje, a istovremeno želi provjeriti jesu li prikupljeni i obrađuju li se svi njegovi osobni podaci na zakonit način.
Sud je stao na stranu pojedinca jer ministarstvo nije dokazalo da im prikupljanje uobičajenih podataka o pojedincu iz raznih sustava ministarstva predstavljalo nerazmjerno i prekomjerno opterećenje.
Vrlo razuman zahtjev pojedinca kao i stajalište suda.
Više o slučaju iz Nizozemske:
https://gdprhub.eu/index.php?title=Rb._Noord-Holland_-_AWB-20_4638&mtc=today
Photo by Andrea Piacquadio from Pexels
