Jedan dom za starije osobe instalirao je video nadzor tvrdeći da je nužan za sigurnost imovine i ljudi, praćenje poštivanja pravila ponašanja u domu, sigurnosti i sloboda korisnika doma, kao i u svrhe rješavanja konfliktnih situacija između korisnika doma uzrokovane krađama u kuhinji ili sitnim fizičkim prijetnjama te sprječavanja novčanih prijevara od strane zaposlenika.
Također je pod video nadzorom bila i radna soba ravnatelja doma sa svrhom sprječavanja eventualnih koruptivnih radnji.
Mađarsko nadzorno tijelo čvrstog je stajališta da ove svrhe ne dokazuju nužnost postavljanja video nadzora, posebice jer je praćenje zaposlenika i korisnika doma nezakonito.
Napominju da se iste svrhe zaštite imovine i sprječavanja prijevara mogu osigurati i manje invazivnim metodama od stalnog video nadzora, poštujući privatne živote korisnika doma.
Na primjer, dokazi o plaćanjima mogu se prikupiti nizom drugih metoda umjesto video nadzorom.
Praćenje ravnatelja doma nikako nije razmjerno svrhi i teško može bez snimanja tona služiti sprječavanju koruptivnih radnji.
Da stvar bude "kompletnija", vlasnik doma je temeljio svoj video nadzor na privolama korisnika i zaposlenika, što je potpuno pogrešno.
Kod video nadzora prostora, privole nisu primjenjive, već samo valjani legitimni interesa voditelja obrade.
Postavljanje video nadzora u svrhe zaštite imovine i ljudi legitimni je interes organizacije ili tvrtke ili vlasnika nekretnine.
Članak 6. stavak 1. točka f. GDPR-a kaže da je obrada za potrebe legitimnih interesa voditelja obrade zakonita ako je NUŽNA.
Smjernice EDPB (European Data Protection Board) 3/2019 o obradi osobnih podataka putem videouređaja:
https://azop.hr/wp-content/uploads/2020/12/edpb_guidelines_3-2019_on_processing_of_personal_data_through_video_devices_hr_.pdf
jasno kažu:
- Videonadzor nije nužno potreban ako postoje druga sredstva s pomoću kojih je moguće ostvariti temeljnu svrhu.
- Postojanje legitimnog interesa te NUŽNOST nadzora potrebno je iznova ocjenjivati u redovitim vremenskim razmacima (npr. jednom godišnje, ovisno o okolnostima)
- Mjerama videonadzora treba pribjeći samo ako se svrha obrade ne može na zadovoljavajući način postići drugim sredstvima kojima se u manjoj mjeri zadire u temeljna prava i slobode ispitanika.
- Pod pretpostavkom da želi spriječiti kaznena djela povezana s imovinom, umjesto uvođenja sustava videonadzora voditelj obrade mogao bi poduzeti alternativne sigurnosne mjere kao što je postavljanje ograde oko posjeda, organizacija redovite ophodnje zaštitarskog osoblja, angažiranje vratara, postavljanje bolje rasvjete, postavljanje sigurnosnih brava, ugradnja protuprovalnih prozora i vrata ili nanošenje antigrafitnih premaza ili folija na zidove.
- Prije uvođenja sustava kamera voditelj obrade dužan je ocijeniti na kojim su mjestima i u koje vrijeme mjere videonadzora uistinu NUŽNE.
- Općenito govoreći, uporaba videonadzora u svrhu zaštite objekata voditelja obrade smatra se nužnom samo unutar granica njegova posjeda.
Više o mađarskom slučaju:
https://gdprhub.eu/index.php?title=NAIH_(Hungary)_-_NAIH-3748-1/2021&mtc=today
