Zamislimo situaciju da nas prometni policajac zaustavi radi prebrze vožnje i kaže slijedeće:
 
“Zaustavili smo vas jer ste prekoračili najvišu dozvoljenu brzinu...molimo vas možete li nam dati privolu kako bismo uzeli vaše osobne podatke iz prometne i vozačke dozvole”
 
Iako ovo "zgodno" zvuči, naravno, nije moguće.
 
Zašto policijski službenik ne treba našu privolu da uzme naše dokumente i osobne podatke?
 
Odgovor svi znamo i razumijemo: ima takvu zakonsku ovlast i mi smo dužni isto omogućiti jer je tako propisano zakonom.
 
Obveza obrade osobnih podataka temeljem nekog zakona, pravilnika, važećeg akta ili bilo kojeg propisa valjani je pravni temelj obrade osobnih podataka. U takvim slučajevima privola se ne može koristiti.
 
A zašto?
 
- jer privola mora biti predmet slobodne volje pojedinca
 
- jer privola mora biti rezultat jasnog i aktivnog pristanka pojedinca
 
- jer privola ne može biti uvjet pružanja usluge
 
- jer se privola mora moći povući u svakom trenutku bez posljedica na jednako jednostavan način kako je i dana, čime se i podaci moraju prestati koristiti u te svrhe i brisati
 
 
Što nam onda preostaje?
 
1. Pravna obveza - ako moramo po nekom važećem propisu prikupljati osobne podatke (npr. podaci o radnom vremenu, podaci o zaposleniku i sl.)
 
2. Ugovorna obveza - ako moramo uzeti neke podatke da bismo isporučili uslugu klijentu (npr. Hallo Pizza treba adresu stanovanja ili dostave, frizer treba ime, telefon, termin, opis željene usluge...)
 
3. Legitimni interes - ako trebamo određene podake za svrhu koja je u interesu našeg klijenta i što oni objektivno i razumno očekuju ili u svrhu zaštite imovine i ljudi (npr. video nadzor) ili pak u svrhe sprječavanja prijevara i otkrivanja kaznenih dijela
 
4. Ključni interes za osobu ili neku drugu osobu - kad se zaista radi o nekom životno važnom interesu, na granici života i smrti, kao što je zaštita ljudi od zaraze
 
5. Javni interes ili službena ovlast - kad je temeljem nekog propisa određena takva ovlast (npr. škole za prikupljanje podataka učenika i roditelja, mediji za svoje objave, jedinice lokalne uprave za komunalnu naknadu...)
 
6. Privola - tek zadnja po redu, ako ne možemo primijeniti nijedan od prethodnih pet valjanih pravnih temelja
 
 
Vratimo se na naslov ovog posta uz pitanja iz naše stvarnosti:
 
- Zašto jedinice lokalne uprave pri otvaranju natječaja za potpore traže da podnositelj zahtjeva za potporama da svoju privolu za obradu njegovih osobnih podataka koje mora dati da bi uopće aplicirao? Možemo li uopće odbiti dati našu slobodnu privolu?
 
- Zašto računovodstveni servis daje svom klijentu (pravnoj osobi, poslodavcu) da prikupi privole svojih zaposlenika kako bi knjigovodstveni servis mogao obraditi plaće tih zaposlenika? Imaju li zaposlenici izbora?
 
- Zašto sustav e-Građani traži da damo privolu za uvid u naše, već prikupljene i obrađene, osobne podatke? Imamo li ikakvog izbora?
 
- Zašto među školama kolaju obrasci privola na koje roditelji "moraju svojom slobodnom voljom pristati" da bi njihovo dijete moglo pratiti online nastavu?