Svatko od nas ima „pravo na zaborav” ako je zadržavanje naših osobnih podataka protivno GDPR-u ili pravnom okviru RH ili EU, ako naši osobni podaci više nisu potrebni s obzirom na svrhu u koju su prikupljeni, ako smo povukli svoju privolu ili smo podnijeli prigovor na obradu svojih osobnih podataka.
Ovo je pravo osobito bitno ako smo dali svoju privolu dok smo još bili dijete kada nismo bili u potpunosti svjesni rizika obrade, a kasnije želimo ukloniti takve osobne podatke, osobito na internetu.
No, stvari nisu tako jednostavne niti je pravo na zaštitu osobnih podataka apsolutno.
Daljnje zadržavanje naših osobnih podataka može biti u skladu s GDPR-om ako je NUŽNO za ostvarivanje prava na slobodu izražavanja i na slobodu informiranja, radi poštovanja pravnih obveza, za izvršavanje zadaće od javnog interesa ili izvršavanje službene ovlasti voditelja obrade, na temelju javnog interesa u području javnog zdravlja, u svrhe arhiviranja od javnog interesa, u svrhe znanstvenih ili povijesnih istraživanja, u statističke svrhe ili za postavljanje, ostvarivanje ili obranu pravnih zahtjeva.
Posebno je tema zadržavanja zapisa u medijima i u internet tražilicama u posebno "sivoj" zoni.
GDPR osigurava medijske slobode i slobode izražavanja i svakom od nas se može dogoditi da nehotice završimo na snimkama TV javljanja ili fotografiranja i javnosti.
I imamo pravo sukladno članku 17. GDPR-a tražiti brisanje konkretne snimke ili fotografije i prestanak njihovog daljnjeg korištenja u medijima ako nam takve objave ili linkovi u Google tražilici nanose materijalnu ili nematerijalnu štetu i ako ta snimka ili fotografija više nije relevantna s obzirom na svrhe i vrijeme koje je proteklo te je svako prikazivanje takve snimke ili fotografije nezakonito, s obzirom na globalno poznat sudski postupak pred Europskim sudom Costeja vs. Google (C-131/12)
https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:62012CJ0131&from=EN
No, perspektiva na ovu tematiku bitno se mijenja ako se radi o zahtjevu za brisanjem ili zaboravom osobnih podataka u novinskom članku i internetskoj tražilici kada fizička osoba traži uklanjanje snimaka, fotografija ili drugih osobnih podataka s medijskih objava na internetu koje upućuju na neko kazneno dijelo ili optužnicu i objava čega je u općem javnom interesu, posebice ako objavljeni osobni podaci nisu skroz privatne prirode već se odnose na profesionalni segment života.
Objava članaka u medijima koji uključuju osobne podatke osoba čije otkrivanje ima temelja u slobodi izražavanja i informiranja ima veću snagu od same zaštite njegove privatnosti.
Rezultat je to stajališta španjolskog nadzornog tijela:
https://gdprhub.eu/index.php?title=AEPD_(Spain)_-_R/00250/2021&mtc=today
Koliko bi samo današnjih političara i kandidata na izborima voljelo da tome nije tako...
