Iako samo otkrivanje osobnih podataka o bankrotu pojedine osobe ili njenom kreditnom zaduženju i dugovima može itekako naštetiti ugledu te osobe i izravno ili neizravno nanijeti štetu toj osobi, ipak postoje iznimne situacije u kojima GDPR dozvoljava takve javne objave.
Razlog može biti samo u strogo novinarske svrhe.
GDPR u svojoj uvodnoj izjavi 153. i članku 85. utvrđuje da bi na obradu osobnih podataka isključivo u novinarske svrhe ili u svrhe akademskog, umjetničkog ili književnog izražavanja trebalo primjenjivati odstupanja ili izuzeća od određenih odredaba GDPR-a, ako je to potrebno kako bi se uskladilo pravo na zaštitu osobnih podataka s pravom na slobodu izražavanja i informiranja.
Pri tom GDPR nalaže zemljama članicama EU, uključujući i Hrvatsku, da domaćim zakonom definiraju granice između prava na zaštitu osobnih podataka i prava na slobodu izražavanja i informiranja.
Donosimo friški slučaj iz Norveške na temu medijskog članka o osobi koja je bankrotirala uslijed nagomilanih poreznih dugova. Novinari su pri tom prikupili dodatne informacije o njegovoj kreditnoj sposobnosti.
No, ispostavilo se da su neke informacije u novinarskom članku bile netočne, pa je taj pojedinac tužio medij norveškoj novinarskoj komisiji a slučaj preuzelo tijelo nadležno u području zaštite osobnih podataka.
Iako je to područje predmetom razmatranja ravnoteže između prava osobe na privatnost i javnog interesa, norveško nadležno tijelo utvrdilo je da je takva objava u strogo novinarske svrhe opravdana u smislu javnog interesa i pripada skupu iznimnih okolnosti u kojima je novinarima dozvoljeno prikupljati i objavljivati takve podatke.
Očigledno se radilo o određenoj, u javnosti istaknutoj, osobi, za koju objava novinarskog članka jest u uvjerljivom javnom interesu.
Više o norveškom slučaju:
https://gdprhub.eu/index.php?title=Datatilsynet_-_20/02379_(PVN-2020-19)&mtc=today
