Nije neka tajna da, unatoč GDPR-u i važećim zakonima temeljem stare ePrivacy EU Direktive, još uvijek postoje organizacije i pojedinci koji svoje poslovne ideje za brzom i lakom zaradom temelje na kupnji popisa tisuća ili milijuna email adresa i njihovog korištenja za marketinške kampanje u ime svojih naručitelja.
Također, nije tajna da su na crnom (nezakonitom) tržištu dostupne liste milijuna email adresa i da su predmetom tajne trgovine.
Naravno, zadržavanje je takvih popisa nezakonito, a mi ćemo sada pokazati i da je besmisleno.
Inspirirani smo slučajem iz Francuske u kojem je nadzorno tijelo kaznilo tvrtku koja se pohvalila da ima popis od 20 MILIJUNA email adresa i da za svoje naručitelje radi distribuciju marketinških oglasa. Ta tvrtka, osim temeljnog nepoznavanja GDPR-a, ogriješila se o niz GDPR obveza koje je nadzorno tijelo utvrdilo i izreklo joj kaznu od 7.300 EUR.
Više detalja o francuskom slučaju:
https://gdprhub.eu/index.php?title=CNIL_-_SAN-2020-016&mtc=today
A zašto je danas besmisleno kupovati popise email adresa?
GDPR nam u članku 14. stavku 2. točki f. nalaže da, između niza informacija o nama kao "distributeru" takvih marketinških oglasa na kupljene popise email adresa, svakom primatelju najkasnije prilikom prve komunikacije jasno navedemo i:
(f) izvor osobnih podataka i, prema potrebi, dolaze li iz javno dostupnih izvora.
Naravno da ilegalni pošiljatelji marketinških emailova nemaju pravi odgovor na ovo pitanje, a ako bi i spomenuli da su emailovi prikupljeni iz javno dostupnih izvora ili da su kupljeni na crnom tržištu, jasno je da bi se suočili s nizom pritužbi primatelja emailova. Stoga se sami odlučuju da prešute takve informacije vjerujući da nadzorno tijelo neće saznati da su propustili ispuniti obvezu iz članka 14.
Prilika nam je sad ponoviti gradivo kroz pojednostavljena pravila korištenja email adresa za marketinške svrhe:
- Marketinški mailovi smiju se slati na email adrese fizičkih osoba koje su dale svoju jasnu i aktivnu privolu za primanje marketinških oglasa.
- Bez privole se ne smije slati marketinške emailove fizičkim osobama s kojima nemamo nikakav poslovni odnos, koji nisu naši klijenti, kupci, potrošači ili članovi.
- Marketinški emailovi mogu se bez privole slati vlastitim kupcima, klijentima, potrošačima ako im šaljemo oglas za koji smo sigurni da je usko povezan s prethodno konzumiranom našom uslugom ili proizvodom, da je u interesu primatelja i da primatelji razumno očekuju takve oglase (npr. škola stranih jezika javlja polaznicima 2. stupnja da na jesen organizira i 3. stupanj), a pri tom im moramo dati jasno istaknuto pravo na prigovor uključujući i promptno brisanje iz mailing liste i prestanak slanja oglasa.
Sad vidimo da je kupovanje email popisa na crnom tržištu ne samo besmisleno već i nezakonito, pa time i kažnjivo.
Koje su kazne?
Prema članku 119. Zakona o elektroničkim komunikacijama kazna može biti i do 1.000.000 kuna, a kršenje članka 6. GDPR-a zbog nezakonitosti obrade email adresa može doseći i osjetno više iznose.
